Na današnji dan preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva RBiH: 17 godina bez Alije Izetbegovića

“Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bi se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život“, zapisao je u svojim memoarima Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je na današnji dan 2003. godine u Sarajevu.

Alija Izetbegović je odrastao i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

1990. godine pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije. Na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

“Dragi građani Bosne i Hercegovine, želim Vas obavijestiti o svojoj odluci da se po isteku mandata moje sadašnje funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH povučem iz Predsjedništva, što znači 12. oktobra ove godine.(…) Razloga za moje povlačenje ima više, a glavni su moje godine (u augustu navršavam 75 godina) i moje zdravlje. Posao člana Predsjedništva u ovim uslovima zahtjeva fizičku i nervnu kondiciju koju ja nemam. Zahvaljujem se svim koji su me podržavali u proteklih deset teških godina naše povijesti. Želim da se ostvari san bosanskih patriota o cjelovitoj, demokratskoj i prosperitenoj Bosni i Hercegovini.”, saopćio je tada Izetbegović.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine. Sahranjen je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, a duge kolone ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta, željeli su mu odati posljednju počast.

Ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači.

Njegovoj dženazi prisustvovalo je više od 150.000 ljudi, pristiglo je više od 4.000 telegrama saučešća, prisustvovale su 44 zvanične delegacije stranih zemalja, te još 450 gostiju iz Turske, među kojima i 105 članova Turskog parlamenta i 50 članova gradskih vlasti Istanbula. Također, prisustvovalo je više od 400 novinara, direktni TV prenos realiziran je sa 37 kamera, a 36 televizija je preuzelo signal FTV-a.

U povodu obilježavanja 17. godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine večeras će, u organizaciji JU Muzej “Alija Izetbegović”, biti upriličena akademija u sarajevskoj Vijećnici.

U cilju očuvanja sjećanja, u okviru akademije bit će predstavljena i izložba koja obuhvata fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. JU Muzej „Alija Izetbegović“ izložbu organizira u saradnji s Fondacijom “Alija Izetbegović”.

Zbog trenutne epidemiološke situacije broj posjetilaca na ovogodišnjoj akademiji bit će ograničen.

Izložbu će posjetioci moći pogledati do 29. oktobra 2020.godine.

Visoki pokrovitelj akademije je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, najavljeno je iz JU Muzej “Alija Izetbegović”.

Kategorije
OKO NAS

POVEZANI ČLANCI